Župnici

Don Tomislav Majić, župnik

Don Tomislav Majić rođen je 19. ožujka 1937. u Drinovcima. Njegovi roditelji, Josip i Kata r. Alerić, imali su desetoro djece, a Tomislav je peto dijete po redu. Osnovnu školu pohađao je u Drinovcima (1944.-1948.). Nižu gimnaziju, kako se tada govorilo, odnosno od petoga do osmoga razreda, u Ljubuškom (1948.-1949.), Sovićima (1949.-1952.) i u Zagrebu (1952.-1953.). Klasičnu gimnaziju završio je u Nadbiskupskom sjemeništu u Zagrebu (1953.-1957.). Dvogodišnju vojnu obvezu služio je u Podgorici i Vučitrnu (1957.-1959.). Nakon toga pohađao je filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1959.-1965.). Za đakona Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je u Zagrebu u proljeće 1964. godine, a za svećenika, nakon završene pete godine studija, zaredio ga je biskup dr. Petar Čule 29. lipnja 1964. u Grabovici, općina Tomislavgrad. Nakon što je diplomirao 1965. godine, biskup Čule ga je poslao za privremenog upravitelja župe Prisoje (lipanj-kolovoz 1965.). Potom je 20. kolovoza 1965. imenovan župnim vikarom u Studencima gdje je ostao do 5. svibnja 1968. Već sutradan, kao župnik, preuzeo je župu Trebinja gdje je ostao godinu i pol dana (1968.-1969.). Zatim je imenovan prvim župnikom u novoj župi Buhovo (1969.-1985.), gdje je sagradio župnu kuću i crkvu, pa na istu službu u Jarama (1985.-1993.), te mostarskoj katedralnoj župi (1993.-1998.). U katedralnom pastoralnom središtu u Mostaru, u ratno i poratno vrijeme, organizirao je posebnu skrb, ne samo za svoje župljane nego i za mnoge prognanike i izbjeglice koji su dolazili tražiti pomoć i utočište. Nakon toga biskup dr. Ratko Perić imenovao ga je 1998. godine župnikom u Grljevićima, gdje ostaje do umirovljenja 2019. godine. U ovoj je župi sagradio novu župnu kuću. Danas živi u Svećeničkom domu u Mostaru.

Don Tomislav Majić u nekoliko je zbornika objavio više studija o svećenicima iz Hercegovine i ratnim događajima u Mostaru. Posebno ističemo njegov članak “Don Jerko Nuić (1915.-1945.)” koji je objavio u: Božo Goluža (prir.), Svjedoci vjere i rodoljublja, Zbornik radova o stradalim biskupijskim svećenicima u Hercegovini, Mostar, 2005.

Don Pavao Filipović, župnik

Don Pavao Filipović rođen je u Krehinu Gracu 14. kolovoza 1937. od oca Stjepana i majke Mande r. Lovrić. Pučku školu pohađao je od 1946. do 1954. u Čitluku. Srednju školu pohađao je u Zadru i Dubrovniku, gdje je i maturirao 1961. godine. Teološki studij pohađao je u Zadru i Zagrebu od 1961. do 1967. godine.

U Zagrebu ga je 1966. godine za đakona zaredio zagrebački nadbiskup dr. Franjo Šeper, a za svećenika zaredio ga je dr. Petar Čule u Kruševu kod Mostara 29. lipnja 1966. Službu kapelana obnašao je u Viru 1967.-1968. Od 8. siječnja 1968. do 12. svibnja iste godine, uz liječenje, pastoralno djeluje u Trebinju. U župi Grljevići župničku službu obavljao je od 1968. do 1982., u župi Hutovo od 1982. do 1983. Kapelansku službu obnašao je u župi Šipovača-Vojnići od 1983. do 1985. te župničku službu u župi Buhovo od 1985. do umirovljenja 2020. godine. U Svećeničkom domu u Mostaru preminuo je 27. veljače 2025.

Don Damir Pažin, župni upravitelj

Don Damir Pažin rođen je 28. studenoga 1987. u Mostaru, od oca Marijana i majke Ivane r. Raguž, iz Stoca. Osnovnu školu završio je u Stocu 2003. godine, a klasičnu gimnaziju i sjemenište u Splitu 2007. godine kao kandidat Trebinjsko-mrkanske biskupije. Filozofiju je završio u Sarajevu, a teologiju pohađao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao je 7. srpnja 2014., s temom “Vjernik pred otajstvom Euharistije” na Filozofsko-teološkom studiju Družbe Isusove u Zagrebu. Bio je na pastoralnom praktikumu u župi i svetištu Srca Isusova u Studencima, od listopada 2013. do veljače 2014. i nakon diplomiranja, ljetnoga odmora i šestodnevnih duhovnih vježbi od 1. do 6. rujna u Potocima nastavio je svoje djelovanje u župi sv. Jure, u Viru. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 2015., a Mladu je Misu proslavio u Stocu, 4. srpnja 2015. Nakon Mlade Mise dvije je godine djelovao u župi Presvetog Trojstva Blagaj-Buna (2015.-2017.), a onda tri godine u župi Svetoga Ivana apostola i evanđelista u Mostaru (2017.-2020.). Nakon toga 2020. godine imenovan je župnim upraviteljem u župi Presvetoga Trojstva u Buhovu, gdje ostaje do 2022. Te je godine premješten u župu Svetoga Tome apostola u Mostaru, gdje ostaje do 2024., kada je preuzeo župu Grabovica.

Prof. dr. don Božo Goluža, župnik

Don Božo Goluža, rođen je 26. veljače 1958. od oca Ilije i majke Ljubice u mjestu Pješivac u općini Stolac. Osnovnu je školu završio u Crnićima 1973., a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1977. godine. Filozofsko-teološki studij pohađao je od 1978. do 1984. godine na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji. Za svećenika je zaređen 1984. godine u Mostaru. Od 1984. do 1986. bio je kapelan u župi Potoci, a u uredništvu Crkve na kamenu radi od 1986. do 1990. godine. Od 1990. do 1994. godine boravi u Papinskom hrvatskom zavodu svetoga Jeronima u Rimu. Na Papinskom Istočnom institutu magistrirao je 1993. godine s temom Društveno-religiozne prilike u prvoj Jugoslaviji, a 1994. godine na istom učilištu obranio je doktorsku disertaciju s naslovom Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini 1918.-1941. Od 1994. do 2004. bio je profesor opće crkvene i nacionalne hrvatske povijesti na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji, a od 1994. godine predaje povijest i na Teološkom institutu u Mostaru. Od 1994. do 2007. godine bio je voditelj i urednik izdavačke djelatnosti Teološkog instituta u Mostaru (7 knjiga). Od 1995. godine profesor je povijesti na Pedagoškom fakultetu (sada Filozofski fakultet) Sveučilišta u Mostaru, te je od 1996. do 2015. bio pročelnik Odjela za povijest na istom fakultetu, gdje je u zvanje docenta izabran 1997. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2000. godine, u zvanje redovitoga profesora 2004., te u zvanje redovitoga profesora u trajnom zvanju 2009. godine. Od 2009. do 2013. godine bio je prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu, a voditelj doktorskoga studija od 2014. do 2018. godine. Od 1999. do 2022. godine bio je glavni urednik časopisa Crkva na kamenu kao i ostalih izdanja istoimene izdavačke kuće (uredio je knjige od broja 53 do 171 – ukupno 119 knjiga). Od 2015. do 2025. godine bio je glavni urednik znanstvenoga časopisa Hercegovina (11 brojeva), čiji je izdavač Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru – Studij povijesti. Od 2022. do 2025. godine bio je župnik u Buhovu.

Bibliografija

Knjige:

  1. Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini 1918.-1941., Mostar, 1995.
  2. Povijest Crkve, Mostar, 1998.
  3. Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004.
  4. Hrvatski put slobode, Mostar, 2005.
  5. Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 22008. (Prerađeno izdanje: Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini 1918.-1941.)
  6. Povijest Crkve, Mostar, 22015. (Prerađeno izdanje)
  7. Pouke i misli velikoga Ratzingera, Mostar, 2019.
  8. Vjera i nacija – stupovi identiteta, Mostar, 2022.

Članci:

  1. “Biskup Čule u uspomenama svećenika i vjernika hercegovačkih biskupija”, u: Za kraljevstvo Božje, Život i djelo nadbiskupa dr. Petra Čule, Mostar, 1991., str. 307-327.
  2.  “Bleiburg – sramota Engleza”,u: Popularna srijeda, Mostar, 1997., str. 133-138.
  3. “Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu”, u: Hrvatska misao, Sarajevo, 3-4/1997., str. 145-154.
  4. “Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine u prošlosti i sadašnjosti”, u: Hercegovina, 3, (serija 2), Mostar, 1997., str. 137-148.
  5. “Pregled političkih i crkvenih prilika u kojima je živio dr. don Marko Perić”, u: Veličina evanđeoske malenosti, Mostar, 1997., str. 51-87.
  6. “Pregled života i rada Katoličke Crkve u pokrajinama BiH 1918.-1990.”, u: Život u službi riječi – Čedomil Čekada, Sarajevo, 1997., str. 35-57.
  7. “Austro-ugarska okupacija pokrajina Bosne i Hercegovine”, u: Josip Stadler život i djelo, (Zbornik radova međunarodnih znanstvenih skupova o dr. Josipu Stadleru, održanih od 21. do 24. rujna 1998. u Sarajevu i 12. studenoga 1998. u Zagrebu prigodom 80. obljetnice smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa), Sarajevo, 1999., str. 225-250.
  8. “Katolička akcija u Bosni i Hercegovini”, u: Hrvatski katolički pokret, (Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Krku od 29. do 31. ožujka 2001.), Zagreb, 2002., str. 713-726.
  9. “Katolička Crkva u Hercegovini u vrijeme Komunističke Jugoslavije”, u: Izvedi narod moj, o Gospode!, (Zbornik radova studijskog dana), Mostar, 2003., str. 33-45.
  10. “Tko je uistinu srušio Stari most?”, u: Motrišta, 28, Mostar, 2003., str. 58-75.
  11. “Tko je uistinu srušio Stari most?”, u: Stari mostovi u Mostaru, Ante Pavlović (prir.), Mostar, 2004., str. 129-150.
  12. “Don Vide Putica (1859.-1942.)”, u: Božo Goluža (prir.), Svjedoci vjere i rodoljublja, (Zbornik radova), Mostar, 2005., str. 359-388.
  13. “Die katholische Kirche in Bosnien-Herzegowina und Kroatien in der Zeit der kommunistischen Diktatur (1945-1990)”, u: Die katholische Kirche in Mitteleuropa nach 1945 bis zur Gegenwart, (Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa), Wien, 2006., str. 29-64, (u koautorstvu s Ivicom Lučićem).
  14. “Dubrave u prva dva stoljeća otomanske vladavine”, u: 300 godina župe Dubrave, (Zbornik radova studijskoga dana), Aladinići, 2006., str. 41-58, (u koautorstvu s Antonijom Krešo).
  15. “Rezultati istraživanja crkvene povijesti u Hercegovini i Bosni (novi vijek)”, u: Crkva i društvo uz Jadran, (Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa), Split, 2006., str. 279-292.
  16. “Židovi u Mostaru, Prilog istini i jasnoći”, u: Hum, 1, Mostar, 2006., str. 226-244.
  17. “Hrvatska periodika u vrijeme monarhističke Jugoslavije”, u: Hum, 2, Mostar, 2007., str. 114-139.
  18. “Katoličke žrtve jugoslavenske komunističke ideologije”, u: Povijest poziva na odgovornost, Mučenici i svjedoci vjere, (Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa) , Sarajevo, 2007., str. 197-213.
  19. “Slovenci u Hercegovini”, u: V. Kržišnik-Bukić, Slovenci v Bosni in Hercegovini. Skozi pričevanja, spomine in literarne podobe 1831-2007, Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana, 2007., str. 593-600.
  20. “Ruđer Bošković – hrvatski isusovac”, u: Od Dubrave do Dubrovnika, (Prigodom 300-godišnjice rođenja Ruđera Boškovića), Neum – Dubrovnik, 2011., str. 11-16.
  21. “Stradanje katoličkih sakralnih objekata Stolačkoga dekanata u 1992. godini”, u: Stolačko kulturno proljeće, 10, Stolac, 2012., str. 278-288.
  22. “Prostor župe Polog kroza stoljeća”, u: Dragana Zovko (prir.), Župa Polog, Mostar – Polog, 2013., str. 81-95.
  23. “Recepcija hercega Stjepana Vukčića Kosače u udžbeničkoj literaturi i institucionalnoj memoriji u Hercegovini u drugoj polovici 20. stoljeća”, u: Hercegovina, 3, (serija 3), Mostar – Zagreb, 2017., str. 247-271, (u koautorstvu s Dijanom Korać).
  24. “Osnivatelj Crkve na kamenu”, u: Željko Majić – Božo Goluža (prir)., U vjeri, nadi i ljubavi, Stoljetnica rođenja biskupa Pavla Žanića (1918.-2018.), Mostar, 2018., str. 31-43, (u koautorstvu s Ilijom Drmićem).
  25. “Mučeništvo kao jedno od obilježja prvih kršćanskih vremena”, u: Hercegovina, 5, (serija 3), Mostar – Zagreb, 2019., str. 41-57.
  26. “Pitanje granica Trebinjsko-mrkanske biskupije u kontekstu ponovne uspostave redovite crkvene hijerarhije u BiH”, u: Trebinjsko-mrkanska biskupija u vrijeme posljednjega vlastitog biskupa Nikole Ferića (1792.-1819.) i nakon njega, Mostar, 2020., str. 129-145, (u koautorstvu s Marinom Beus).
  27. “Komemoriranje papa i biskupa u hodonimima Hercegovine”, u: Identiteti – kulture – jezici, Godišnjak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Na raskrižju kultura – novi metodološki izazovi, sv. 7, Mostar, 2021., str. 9-31, (u koautorstvu s Dijanom Korać i Marinom Beus).
  28. “Župa Hrasno između dva svjetska rata”, u: 260 godina župe Hrasno. (1761.-2021.). Zbornik radova prigodom 260. obljetnice osnutka župe Hrasno u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, Mostar, 2023., str. 199-256, (u koautorstvu s Marinom Beus).
  29. “Bibliografija radova o Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji”, u: Marinko Marić – Ivica Puljić (prir.), Trebinjsko-mrkanska biskupija. Zbornik radova povodom obilježavanja 1000. obljetnice prvoga pisanog spomena Trebinjske biskupije i 700. obljetnice prvoga pisanog spomena Mrkanske biskupije, Mostar, 2023., str. 743-766,  (u koautorstvu s Dijanom Korać).

Priredio knjige:

  1. Svjedoci vjere i rodoljublja, (priredio), Mostar, 2005.
  2. U vjeri, nadi i ljubavi, Stoljetnica rođenja biskupa Pavla Žanića (1918.-2018.), (priredio sa Željkom Majićem), Mostar, 2018.

Udžbenici:

  1. Udžbenik za VIII. razred osnovne škole, Mostar, 2003., (u koautorstvu s Hrvojem Matkovićem i Ivicom Šarcem).
  2. Vježbenica za VIII. razred osnovne škole, Mostar, 2003., (u koautorstvu s Hrvojem Matkovićem i Ivicom Šarcem).
  3. Udžbenik za IV. razred gimnazije, Mostar, 2003., (u koautorstvu s Hrvojem Matkovićem, Frankom Miroševićem i Ivicom Šarcem).

Enciklopedije:

  1. “Josip Stadler”, u: Suvremena katolička enciklopedija, Split, 1998., str. 911.

Predgovori:

  1. “Predgovor”, u: Ratko Perić, Pođite i propovijedajte, Mostar, 2020., str. 9-11.

Pogovori:

  1. “Pogovor”, u: Ratko Perić, Kroz mnoge nam je nevolje, Mostar, 2004., str. 119-122.

* Objavio je velik broj stručnih članaka i učinio mnogo recenzija pa ih ovdje ne navodimo.